Postoji više načina da poboljšate komunikaciju s najdražima, ali i sa svima drugima, i da shvatite u čemu je tajna trajne radosti jer su dobri međuljudski odnosi preduvjet sretnoga života

Opće je poznato kolika je važnost zdrave komunikacije u obitelji i društvu jer prva potreba koju ima svaki čovjek jest potreba za prihvaćanjem i odobravanjem.
Svi mi želimo biti poštovani među prijateljima, u obitelji i u bilo kojem društvu, da imamo sretne odnose i veze, puno ljubavi i razumijevanja, gdje možemo biti iskreni jedni prema drugima, kod kuće ili s kolegama na poslu. Po psiholozima, 85% sreće i uspjeha koje imamo u životu određeno je kvalitetom naših odnosa s drugima, a to, nažalost, znači da je i 85% naših problema i nezadovoljstava također povezano s drugim ljudima (dio nesreće često je ukorijenjen baš u međuljudskim odnosima).

U poslovnim i osobnim odnosima često, iz sasvim različitih razloga, dolazi do nesporazuma u komunikaciji, bilo da je problem u tome što ljudi ne žele pričati o nekim stvarima ili u tome što ne slušaju pažljivo. Bivše ljubavi, partnerice, kolege, obitelj, djeca… često nam stvaraju nezadovoljstvo, a zategnuti odnosi ne daju nam da se opustimo i zbog toga se ti odnosi narušavaju ili potpuno prekidaju pa se tada postavlja jedno od najčešćih pitanja: tko je kriv?

Najveći izvor naših frustracija i neurotičnih stanja slabi su i narušeni međuljudski odnosi, a posebno smo osjetljivi na interakciju s drugima i vjerojatno nismo ni svjesni koliko nas loši društveni odnosi koštaju zdravlja. Kristijan Nortrup, stručnjak za holistički način liječenja bolesti, smatra da ljudi koji imaju puno lažnih prijateljstava, teške i nerazjašnjene porodične odnose ili problematične ljubavne veze, češće boluju od blagih do teških kroničnih bolesti, jer svaka svađa ili narušen odnos utječu na naše zdravlje, mogu imati ozbiljne posljedice i isto se tako odražavaju i na zdravlje drugih ljudi. Glavobolja i gastritis možda su nastali iz želje da pridobijete nečiju ljubav, i to je samo razlog više da preuzmete odgovornost, da svaki narušeni odnos raspravite s drugim ljudima i da date sve od sebe da vam odnosi s okruženjem budu što bolji. Morate biti svjesni koje poruke šaljete drugima i prepoznati koje su poruke vama upućene.

Pamet brža od jezika
Kvaliteta komunikacije zavisi i od komunikacijskih vještina i obrazaca koji se uče od roditelja i generacijski se prenose na djecu jer, ako su roditelji u stalnom konfliktu i ne mogu se usuglasiti oko međusobnih razlika, stvara se nezdrava klima obiteljskih odnosa, a djeca nasljeđuju model pogrešne komunikacije. Ključ zdravog odnosa iskrena je i dvosmjerna komunikacija. Psiholozi ističu da, ako želimo da sve naše relacije od komunikacije s nadređenima, obitelji, prijateljima, partnerom budu konstruktivne, neophodno je da analiziramo način na koji komuniciramo. Ako imate poteškoća s drugim ljudima, prvo ustanovite je li problem u vama i vašim osjećajima ili u samom odnosu s nekim.

Oslobodite se ideje da drugi moraju shvatiti da su se ogriješili o vas, probajte im prići s empatijom i ne krivite druge za svoje neuspjehe. Preosjetljive osobe ili „ranjivi“ egocentrici imaju problema s izražavanjem emocija u odnosu na standarde komunikacije: u stalnom su „gardu“, spremni na reakciju u slučaju napada, u grču su i nesigurni i uvijek precjenjuju nepravednost ponašanja druge osobe i zapažaju je kao nezainteresiranu, ravnodušnu ili sebičnu, a s druge strane sebe doživljavaju kao usamljenu, napuštenu osobu, bez tuđe pažnje i razumijevanja. Iz navedenih razloga preosjetljiva i povrijeđena osoba povlači se, uvjerena u svoju ispravnost, očekujući da joj se drugi ispriča za svoja nedjela i tada ukida komunikaciju s drugom osobom ili, ako je iz nekog razloga prinuđena da održi komunikaciju, to radi veoma distancirano.

Drugačija interakcija s osobama koje vas okružuju podrazumijeva promjenu dosadašnjih navika, kao i načina na koji reagirate na kritike, što može drastično utjecati na vašu sposobnost da održite zdrave i uspješne veze. Nemojte se sukobljavati u trenucima kada osjećate najveći bijes i ljutnju. Sačekajte da se smirite, umjesto emotivnih kritika, fokusirajte se na činjenice i iznesite ih mirno, onako kako ih vi vidite. Pokušajte svaki razgovor završiti pozitivnim komentarom, s nadom da će se stvari popraviti. Važno je izgladiti zategnute odnose; nije važno tko je kriv, već koliko vam ta osoba znači.

Ključ dobrih odnosa
Problemi su dio naše svakodnevice, kao i sukobi s drugim ljudima, a na vama je da ih ne ignorirate, već da naučite rješavati konflikte na pravi način. Proces razmišljanja često može narušiti dijalog, jer često brže mislimo nego što pričamo i većina ljudi često nije svjesna stvari koje remete komunikaciju. Konflikti najčešće nastaju kada shvatite da s drugim ljudima ne dijelite ista očekivanja, ako smatrate da drugi trebaju pretpostaviti što mislite i što želite i onda su razočaranja neizbježna. Prema drugima se odnosite s istom ljubaznošću, tolerancijom i poštovanjem kako biste voljeli da se oni ponašaju prema vama i oni će početi slijediti vaš primjer. Slušajte pažljivije svog sugovornika jer to je ključni faktor zdravog odnosa; prihvatite ljude onakvima kakvi jesu. Podsvjesna potreba svih nas jest osjećaj da smo važni i zato dokažite drugima da ih cijenite, a oni žele biti prihvaćeni bez osude, procjene ili kritike. To je ključ sjajnih međuljudskih odnosa i, kad god se koncentrirate na to da kod članova obitelji, prijatelja i kolega stvarate osjećaj da su važni, vi stvarate preduvjet za zdrave i sretne recipročne odnose s okolinom.

Zlatna pravila dobre komunikacije sastoje se u tome da naglasite što očekujete od druge osobe, a što ne, da u svađi kritizirate ljudsko ponašanje, a ne nečije osobine, da slušate sugovornika bez prekidanja i završavanja rečenice umjesto njega, da izrazite svoje emocije i osjećanja i prihvatite emocije drugih ljudi i da pokažete da vam je stalo do nečijih potreba i osjećanja. Poštujte druge ljude iako ih ne razumijete. Inicirajte bolju komunikaciju i razumijevanje u obitelji jer, kada ukućani nauče mirno i aktivno slušati jedni druge, smanjuju se mogućnosti za svađe, a rastu preduvjeti za zdravu obiteljsku klimu.

Kako da brak procvjeta
Temelj stabilnosti braka i obitelji predstavlja komunikacija, a njena kvaliteta ovisi o spremnosti partnera da preuzmu brigu za njegovanje odnosa, razumijevanje, podršku, empatiju i uvažavanje tuđih potreba. Najbitniji je razgovor, a sve ostalo je prolazno, osobito kada strasti splasnu, a djeca odu od kuće. Kod većine žena razvijenije su komunikacijske vještine, brižnost i suosjećajnost za potrebe drugih i spremnost za preuzimanje odgovornosti za obiteljske odnose, više nego kod muškaraca.

Suština je zdrave komunikacije u braku u otvorenom razgovoru o izazovima i željama, bez tajni i prešutkivanja; nemojte se zatvarati u sebe i „gutati“ ljutnju i nezadovoljstvo jer zid šutnje, potisnuti konflikti ili niz neiskrenih razgovora mogu biti pogubni za vaš budući odnos, a uzdržavanje od komentara kako ne biste nekoga uvrijedili (guranje problema pod tepih) ili druga krajnost (pričati ne birajući riječi) nisu rješenje.

Psiholozi tvrde da je od ključnog značenja pronaći ravnotežu, ali na način kojim nećete vrijeđati drugu stranu. Razgovarajte jer, koliko god da ste bliski, partner vam ne može čitati misli, koliko god da imate obveza, zauzeti ste, strpljivo saslušajte i pokažite poštovanje i, kada imate problem, o njemu razgovarajte prvo sa svojim partnerom, a ne s prijateljicom jer obiteljski problemi trebaju ostati uvijek u krugu najbližih. Naučite prihvaćati i drugo rješenje jer ne možete uvijek biti u pravu, a kompromis u mnogim situacijama može ojačati vaš odnos i učiniti ga kvalitetnijim. Žustru raspravu nećete riješiti nadvikivanjem i uvredama; ako prvi spustite ton, i druga će strana reagirati na isti način i problem ćete lakše raspraviti i riješiti. Budite iskreni prema sebi i preispitajte svoja očekivanja. Nemojte opterećivati, prigovarati, već ponudite odgovor, naučite reći – oprosti, jer priznanje vlastitih grešaka nije znak slabosti, već znak zrelosti.

Kako sačuvati sebe
Dobro psihičko zdravlje prvi je uvjet za kvalitetu života, koju svi priželjkujemo. Rane će uvijek zacijeljeti, ali ne i istrošeni živci, pa mislite o tome. U ovim turbulentnim vremenima najveći je izazov za čovjeka kako sačuvati mentalno zdravlje, odnosno „živce“. Mentalno zdravlje predstavlja ravnotežu u svim aspektima života – psihičkom, mentalnom, emocionalnom i duhovnom, izvor je iz koga vučemo naša svakodnevna zadovoljstva i razloge življenja – to je sposobnost da uživamo u životu i da se nosimo s problemima na koje svakodnevno nailazimo. Naše psihičko zdravlje određuje koliko ćemo biti zadovoljni životom, koliko ćemo u njemu uživati, ali i koliko ćemo dugo živjeti, jer ono je usko povezano s našim fizičkim zdravljem i predstavlja osnovu za pozitivan odnos prema sebi, profesiji koju biramo, prijateljima i ljubavnim odnosima u koje se upuštamo. Ono ponekad ne dolazi samo od sebe, već se za njega treba izboriti.

Svakodnevni život pred nas postavlja niz problema s kojima se sve teže nosimo te kroz duže vrijeme, kao rezultat izloženosti dugotrajnom nezadovoljstvu, psihički mehanizmi obrane slabe, dolazi do promjena u raspoloženju i počinjemo se ponašati i osjećati drugačije, svjesno ili nesvjesno upadamo u labirint naših strahova, iskustava i doživljaja, sadašnjih i prijašnjih, nismo zadovoljni svojim izborima, imamo utisak da smo podbacili i to nas čini neefikasnima da djelujemo u pravo vrijeme i na pravom mjestu, a kada negativna osjećanja duže traju, ona nam paraliziraju volju i sprječavaju nas da živimo sretno. Tada dolazi do ozbiljnog poremećaja ravnoteže duha. Teške životne situacije, neugodni događaji koji ostavljaju duboke tragove i neprestana preopterećenja mogu oslabiti duševno zdravlje i dovesti do psihičkih kriza i bolesti, a raskorak između želja i mogućnosti lako nas može uvesti u mračni ambis depresije, neugodni osjećaj tjeskobe i začaran krug nezadovoljstva. Sve manje se zabavljamo i uživamo jer stalno strahujemo da će se dogoditi nešto loše, a danonoćno opterećivanje brigama i zamišljanje negativnih scenarija tjera ljude u probleme i bolest.

Mjerilo zdravlja
Dobro psihičko zdravlje podrazumijeva više pozitivnih osobina: osjećaj smisla i svrhe, zadovoljstvo samim sobom (zdrav stav prema sebi), želju za životom, ravnotežu između posla i zabave, odmora i aktivnosti, sposobnost uživanja i osjećaj da smo ostvarili sebe i da smo povezani sa drugima, a najbolje je mjerilo psihičkog i emocionalnog zdravlja način na koji se nosimo s životnim nedaćama i stresom, svakodnevnim obvezama, kao i sposobnost oporavljanja od nesreće. Psihički zdravi i zadovoljni ljudi imaju sposobnost da nakon životnih padova ustanu i krenu dalje, u stanju su nositi se sa životnim razočaranjima, imaju razvijene ili usvojene načine suosjećanja s kriznim situacijama i zadržavaju pozitivan pogled na život, ostaju fokusirani, razumni i fleksibilni i u teškim i u dobrim vremenima. Zadovoljni su, nasmijani, puni pozitivne energije, imaju volju za životom i visoko samopouzdanje, osjećaju se dobro u „svojoj koži“, sami donose odluke, znaju se opuštati i zabaviti, ali i uhvatiti u koštac s problemima i u svemu što rade pronalaze smisao.

Ključ emocionalnog zdravlja u dobroj je prilagodljivosti novim situacijama i u emocionalnoj stabilnosti, u sposobnosti upravljanja vlastitim emocijama. Stručnjaci savjetuju kako da mentalno zdravlje održite stabilnim: izgradite samopouzdanje, prihvatite samoga sebe, fokusirajte se na pozitivne stvari u životu, odvojite vrijeme za porodicu i prijatelje, hranite se zdravo i budite aktivni. Ako želimo sačuvati i poboljšati naš unutarnji mir, moramo naučiti biti pozitivni prema negativnim mislima, kontrolirati osjećaje ljutnje, tuge, bijesa, strepnje, straha, sreće…, važno je da budemo svjesni negativnih osjećaja, ali da sve vrijeme imamo na umu da je to prolazno i da mislimo pozitivno.

Ako svoje želje pretvarate u zahtjeve, to je ključni način da sebe učinite emocionalno nezdravim. Ne smijete biti robovi hirova, želja i zahtjeva jer to stvara negativne tenzije. Mentalno zdravlje utječe na tjelesno i, to što danas brinemo ili patimo, može imati dalekosežne posljedice po nas. Davno je Platon govorio da liječnici najviše griješe kada pokušavaju izliječiti tijelo, a da pri tome ne liječe duh. Što više čuvamo „živce“, to će nas i tijelo služiti bolje i dulje. Bolovi u vratu ili leđima, glavobolja, visok krvni tlak, kratak dah, osjećaj velikog umora, poremećaj sna, problemi s pamćenjem, bol u grudima, promijenjen apetit, proljev, seksualni problemi, bolovi u želucu, gastritis, problemi sa štitnjačom, astma – neki su od tjelesnih simptoma koji ukazuju da nas opsjedaju strahovi, brige i stresovi i da je naše psihičko zdravlje izbačeno iz ravnoteže, a loše emocionalno zdravlje slabi imunološki sustav i čini nas osjetljivijima na prehlade i druge infekcije. Zloupotreba alkohola, duhana, kave, droge ugrožava naše emocionalno zdravlje.